Isplati li se biti mirovinski dobrovoljac?

Uz prva dva stupa mirovinskog sustava Republike Hrvatske postoji i treći – dobrovoljni mirovinski fondovi. U ovom članku provjeriti ću jesu li oni dobra ideja kao dio našeg investicijskog portfelja ili je bolje da ih odmah umirovimo. 🙂

Ukratko o DMF

Dobrovoljne mirovinske fondove u RH mogu pružati samo odabrane institucije i to na striktno definiran način ulaganja. Struktura portfelja fonda je definirana u Zakonu o dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Iako sami fondovi mogu imati različite načine alociranja sredstava njihovih ulagača, ruke su im poprilično vezane gdje ta sredstva mogu biti plasirana. Zbog toga očekivani prinos takvog fonda je značajno manji nego u slučaju generičkog ETF portfelja. Ovdje se javlja oportunitetni trošak jer je naš kapital mogao biti bolje oplođen kada bi ga direktno investirali u vlastiti portfelj, pogotovo u slučaju dugoročnih investicija poput onih za mirovinske isplate.

No, stvari nisu toliko jednostavne zbog dvije dodatne varijable koje moramo uračunati u jednadžbu da bi odlučili ukoliko je ulaganje u DMF dobra ideja za nas:

  1. Državna poticajna sredstva – država dodaje 15% na prvih 5.000kn godišnje uplaćenih u fond (750kn ukupno)
  2. Neoporeziva uplata u fond – poduzeća imaju pravo svojim zaposlenicima neoporezivo uplatiti do 6.000kn godišnje u DMF

Pretpostavke

Kako bi mogli izračunati konkretne vrijednosti moramo donjeti neke pretpostavke o ponašanju okoline za vrijeme naše štednje. Budućnost je teško predvidjeti pa se moramo poslužiti podatcima iz prošlosti ili sadašnjosti.

Pretpostavke:

  1. Osoba ulazi u radni kontingent sa 25 godina života i umirovljuje se sa 65 godina. To nam daje 40 godina za štednju u DMF-u.
  2. Državni poticaji će biti aktivni tokom cijelog trajanja uplata u DMF.
  3. Ulaganje u S&P500 je kroz povijest godišnje donosilo 10,3% prinosa p.a. i takav trend će se nastaviti. izvor
  4. Ulaganje u Erste Plavi DMF je kroz zadnjih 5 godina donjelo prosječni prinos od 4,49% p.a. i takav trend će se nastaviti. izvor
  5. Izračun temeljimo na prosječnoj neto plaći od 11.483kn bruto u Zagrebu

Promjenom bilo kojeg od ovih faktora rezultat se može značajno promjeniti no ovaj generalizirani slučaj bi nam mogao dati dovoljno dobre informacije na kojima možemo bazirati našu odluku.

Analiza

Za potrebe razgovora podjeliti ćemo našu analizu na 3 različita scenarija. Svaka persona ulagati će istu količinu novca mjesečno samo na različite načine.

  • Silvija svaki mjesec ulaže 600kn u ETF koji prati S&P 500 indeks
  • Markov poslodavac svaki mjesec iz bruta ulaže 600kn u njegovo ime u DMF
  • Đuro svaki mjesec odvaja 600kn od plaće i uplaćuje ih u DMF

Silvija

Poslodavac isplaćuje cijelu plaću Silviji što ispada 7.962,41kn neto. Silvija odvaja 600kn i kupuje dionice S&P500 ETF-a.

Kamatna stopa10,3%
Mjesečna uplata600 kn
Period uplata40 god.
Ukupno uloženo288.000 kn
Ukupna vrijednost pri umirovljenju3.457.993 kn

Marko

Poslodavac isplaćuje Marku od bruta odvaja 600kn i ulaže ih u DMF. Ostatak mu isplaćuje u obliku neto plaće koja iznosi 7.595,69kn. Što je 366,72 manje nego da mu je uplaćen cijeli iznos. Uz državna poticajna sredstva njegova mjesečna uplata od 662kn realizirana je za neto razliku od 366,72kn.

Kamatna stopa4,49%
Mjesečna uplata662 kn
Period uplata40 god.
Ukupno uloženo288.000 kn
Ukupna vrijednost pri umirovljenju848.211 kn

No Marko sada još uvijek raspolaže sa 233,28kn više nego Silvija. Marko odlučuje taj iznos uložiti u isti fond kao i Silvija.

Kamatna stopa10,3%
Mjesečna uplata233 kn
Period uplata40 god.
Ukupno uloženo111.840 kn
Ukupna vrijednost pri umirovljenju1.342.854 kn

Đuro

Đuro svaki mjesec od svoje neto plaće odvaja 600kn i ulaže ih u DMF.

Kamatna stopa4,49%
Mjesečna uplata662 kn
Period uplata40 god.
Ukupno uloženo288.000 kn
Ukupna vrijednost pri umirovljenju848.211 kn

Usporedba

Naše tri persone svaki mjesec raspolažu s jednakom svotom novca nakon ulaganja, no njihovi rezultati su vrlo različiti.

PersonaIznos ušteđevine pri umirovljenju
Silvija3.457.993 kn
Marko2.191.065 kn
Đuro848.211 kn

Vidimo da je Silvija u velikoj prednosti jer je značajno veća kamatna stopa kroz godine pobjedila značajne državne poticaje koje je Marko kroz 40 godina dobivao. Našu ilustriranu analizu prikazivali smo na godišnjoj uplati do 6000kn. Provjerio sam iste scenarije za godišnju uplatu od 5000kn kako bi provjerili ukoliko je taj scenarij možda pogodniji za Marka zbog većeg omjera državnih poticaja na uložena sredstva.

PersonaIznos ušteđevine pri umirovljenju
Silvija2.881.661 kn
Marko2.483.658 kn
Đuro720.082 kn

Vidimo da je ovo ispalo značajno bolje za Marka no svejedno je uprihodio 16% manji iznos nego Silvija u istom razdoblju i sa istim sredstvima.

Ima li smisla ulagati u DMF?

Iz striktno financijskog smisla moje mišljenje je NE. Oportunitetni trošak je preveliki da bi državni poticaji mogli pobjediti moć ukamaćivanja. Čak i na primjeru gdje sam odabrao jedan od boljih DMF-ova i zanemario činjenicu da bi država ove poticaje u budućnosti mogla ukinuti.

No potrebno je prokomentirati još nekoliko iznimno bitnih aspekata ulaganja prije nego ovu opciju u potpunosti otpišemo.

Volatilnost i stabilnost

Zbog puno konzervativnijeg načina ulaganja DMF-a njegova je volatilnost puno manja. Zbog toga je i manja šansa da u trenutku kada se trebamo umiroviti naš fond izgubi polovicu svoje vrijednosti zbog aktualnih ekonomskih ciklusa. Ako imamo nižu sklonost prema riziku možda je opcija koju je radio Marko sasvim validna kako bi osigurali dio svoje mirovine od naglih ekonomskih promjena. Također, odlučimo li se za Silvijinu opciju bilo bi dobro ta sredstva prebaciti u manje volatilnu financijsku imovinu kako se približavamo umirovljenju što će utjecati na naš prinos no osigurati da naša sredstva budu tu kada ih najviše trebamo.

Pomoć pri štednji

Ukoliko mučite muku s odvajanjem iznosa od svoje plaće svaki mjesec za vašu mirovinu, možda će vam biti lakše ako to vaš poslodavac učini za vas. Na taj način iznos neće ni vidjeti vaš bankovni račun i time se možete maknuti iz napasti da će umjesto u DMF-u završiti u obliku novih cipela.

Zaštita od samog sebe

Specifičnost DMF-a je da sredstvima ne možete pristupiti prije 55. godine života. Tek tada možete izvući maksimalno 30% iznosa jednokratno, a ostalo kroz periodične uplate kroz 5, 10 ili 15 godina. Ovo vas štiti od životnih situacija gdje bi možda posegnuli u svoj mirovinski fond i time ugrozili svoju budućnost.

Sada je odluka upravo na tebi! Ti najbolje možeš odlučiti ukoliko ta tri faktora mogu prevagnuti u smjeru ulaganja u DMF ili je ulaganje direktno u tržište bolja opcija za tebe.

Show CommentsClose Comments

Leave a comment